U noći sa subote na nedjelju, 25. 10., prešla na zimsko računanje vremena. Kazaljke su u 3 sata vraćene na 2, čime smo dobili sat vremena više. No, promjena ne utječe samo na spavanje. Posljedice se osjećaju u prometu, na radnim mjestima, pa čak i u svakodnevnim navikama.
Noćne smjene traju dulje, ali što je s plaćom?
Dok je većina građana dobila dodatni sat odmora, oni koji su noćas radili mogli su provesti sat vremena dulje na poslu.
To se posebno odnosi na zdravstvene djelatnike, policajce, zaštitare i radnike u proizvodnji.
Međutim, dodatni sat ne znači automatski i jednaku dodatnu isplatu za sve. Način obračuna ovisi o ugovoru o radu, kolektivnom ugovoru i pravilima poslodavca. U nekim ustanovama dodatno odrađeni sat posebno se plaća.
Što se događa s vlakovima?
Pomicanje sata predstavlja poseban izazov za željeznički promet. Naime, vrijeme između 2 i 3 sata noćas se ponovilo.
Pojedini vlakovi tijekom prijelaza na zimsko računanje vremena mogu čekati na kolodvorima kako ne bi stigli prerano na odredište. Kod drugih se prilagođavaju polasci ili raspored noćnih linija.
Zbog toga se putnicima savjetuje provjera konkretnih polazaka u aplikaciji DB Navigator ili kod lokalnog prijevoznika.
Veći rizik od prometnih nesreća
Jedna od važnijih promjena odnosi se na promet. Budući da sada ranije pada mrak, poslijepodnevne prometne gužve sve se češće odvijaju u sumrak.
Njemački autoklub ADAC posebno upozorava na povećanu opasnost od naleta na divljač.
Prema podacima njemačkih osiguravatelja, tijekom 2024. godine zabilježeno je oko 276.000 sudara osobnih automobila s divljim životinjama.
Vozačima se savjetuje dodatni oprez na cestama uz šume i polja, posebno u jutarnjim i večernjim satima.
Štedimo li doista struju?
Upravo je ušteda energije bila jedan od glavnih razloga uvođenja ljetnog računanja vremena.
Ideja je bila jednostavna: više dnevnog svjetla tijekom večeri trebalo je smanjiti potrošnju električne energije.
Međutim, istraživanja pokazuju da su stvarne uštede male. Njemačka savezna vlada navodi istraživanje prema kojem ušteda električne energije u privatnim kućanstvima iznosi tek oko 0,78 posto.
Drugim riječima, pomicanje sata nema onakav energetski učinak kakav se nekada očekivao.
Tijelu može trebati i do dva tjedna za prilagodbu
Iako jesensko pomicanje sata većina ljudi lakše podnosi od proljetnog, promjena ipak može poremetiti unutarnji biološki ritam.
Mogu se pojaviti umor, razdražljivost, poteškoće sa spavanjem i koncentracijom.
Prema istraživanju zdravstvenog osiguravatelja DAK, objavljenom početkom 2026., zdravstvene tegobe povezane s pomicanjem sata prijavilo je 38 posto ispitanih žena i 22 posto muškaraca.
Kod većine ljudi prilagodba prolazi relativno brzo, iako nekima može trebati i do dva tjedna.
Zašto Europska unija još uvijek nije ukinula pomicanje sata?
Europska unija već godinama raspravlja o ukidanju sezonskog pomicanja sata.
Europski parlament podržao je ukidanje još 2019. godine, ali države članice nisu postigle dogovor o tome treba li trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.
Problem je i geografski: ono što odgovara jednoj državi ne mora odgovarati drugoj, posebno kada je riječ o vremenu izlaska i zalaska sunca.
Europska komisija naručila je dodatnu analizu mogućih rješenja, čiji se rezultati očekuju tijekom 2027. godine.
Do tada promjena ostaje na snazi. Sljedeće pomicanje sata u Njemačkoj bit će 28.3. 2027., kada ćemo ponovno prijeći na ljetno računanje vremena i izgubiti jedan sat.
