Njemačka, desetljećima poznata po bogatoj klupskoj i techno sceni, suočava se s promjenama noćnog života. Dok pojedini poznati klubovi najavljuju zatvaranje, istraživanja pokazuju da posjetitelji drukčije provode večeri, manje troše na piće, a organizatorima je sve teže poslovati.
Jedna od najnovijih vijesti dolazi iz Dortmunda, gdje je poznati techno klub Tresor.West 8. listopada objavio da će krajem 2026. godine prestati s radom u dosadašnjem obliku.
Klub, koji može primiti približno 750 posjetitelja, gotovo sedam godina bio je dio dortmundske elektroničke glazbene scene. Njegov osnivač Dimitri Hegemann kao razloge zatvaranja naveo je smanjenje broja posjetitelja, rast troškova i promjene navika izlazaka.
Organizatori ipak ne žele da prostor potpuno nestane s kulturne scene. Trenutno traže nove upravitelje koji bi mogli nastaviti koristiti lokaciju za glazbene i kulturne događaje.
Slična vijest početkom listopada stigla je iz Ahausa u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Nakon deset godina rada zatvara se diskoteka Next, čiji su vlasnici također upozorili na promjene u načinu na koji mladi provode slobodno vrijeme.
U obrazloženju zatvaranja navode da se mladi sve češće druže u manjim skupinama, privatnim stanovima i među prijateljima, umjesto u velikim diskotekama.
Mladi manje piju, a klubovi sve teže zarađuju
Da promjene nisu samo pojedinačni slučajevi, pokazuje istraživanje „Clubkultur Berlin 2026”, koje su u kolovozu predstavili berlinska Clubcommission i gradska uprava.
Prema rezultatima istraživanja, čak 39 posto ispitanih klubova i organizatora događanja završilo je 2025. godinu s financijskim gubitkom. U usporednom razdoblju iz 2017. taj je udio iznosio 21 posto.
Posebno je zanimljiva promjena načina na koji klubovi ostvaruju prihode.
Dok je 2017. godine oko 60 posto prihoda dolazilo od prodaje pića i ugostiteljstva, danas taj udio iznosi približno 20 posto. Istodobno je udio prihoda od ulaznica porastao s 21 na 59 posto.
Čak 73 posto ispitanika primjećuje smanjenje konzumacije alkohola među gostima, dok 60 posto bilježi povećanu potrošnju bezalkoholnih pića. Osim toga, 57 posto primjećuje da posjetitelji u klubovima ostaju kraće nego prije.
To znači da klub može imati velik broj gostiju, ali ipak ostvarivati znatno manju zaradu nego ranijih godina.
Jesu li izlasci postali preskupi?
Vlasnici klubova suočavaju se i s rastom troškova zaposlenika, najma prostora i svakodnevnog poslovanja.
Prema berlinskom istraživanju, 67 posto ispitanih klubova i organizatora povećalo je cijene pića, a 47 posto cijene ulaznica.
Istodobno, 60 posto ispitanika navodi smanjenu kupovnu moć publike kao jedan od najvećih poslovnih izazova.
Takva situacija stvara začarani krug: klubovi moraju povećavati cijene kako bi pokrili troškove, dok dio posjetitelja zbog visokih cijena mijenja način izlazaka.
Ipak, njemački noćni život nije nestao
Unatoč zatvaranjima pojedinih klubova, podaci ne pokazuju da je interes za noćni život potpuno nestao.
U Berlinu čak 83 posto ispitanih klubova i organizatora navodi popunjenost kapaciteta od najmanje 50 posto, a približno trećina bilježi popunjenost veću od 75 posto.
Prema podacima Clubcommissiona, od 2020. godine u Berlinu su zatvorena najmanje 24 klupska i kulturna prostora, ali je istodobno otvoreno približno 25 novih.
Problem, dakle, nije samo u broju ljudi koji izlaze, nego i u promjenama njihovih navika te sve većim troškovima održavanja klubova.
Njemačka klupska scena ne nestaje, ali se očito mijenja. Tradicionalne diskoteke i pojedini poznati techno klubovi suočavaju se s izazovima, dok se druženje i zabava sve više prilagođavaju drukčijim očekivanjima publike.
Hoće li to dugoročno značiti manje klubova ili samo drukčiji oblik noćnog života, tek će se pokazati.
