Njemačka, desetljećima simbol snažne industrije i sigurnih radnih mjesta, no trendovi se mijenjaju. Sve više poznatih kompanija odlučuje dijelove proizvodnje preseliti u inozemstvo, a među odredištima su Poljska, Srbija, Bugarska, Turska i azijske zemlje. Razlozi su uglavnom isti: visoki troškovi rada i energije, porezna opterećenja te povoljniji uvjeti poslovanja izvan Njemačke.
Koliko je trend ozbiljan, pokazuje istraživanje objavljeno 21. 10. 2026. godine. Prema njegovim rezultatima, 17 posto ispitanih industrijskih poduzeća od početka 2025. već je premjestilo ili donijelo odluku o premještanju određenih proizvodnih procesa, planiranih ulaganja ili važnih poslovnih funkcija u inozemstvo.
Među velikim kompanijama taj udio doseže čak 39 posto.
To, međutim, ne znači da sve te kompanije potpuno napuštaju Njemačku. U mnogim slučajevima riječ je o premještanju pojedinih proizvodnih linija, dok razvoj, administracija ili dio proizvodnje ostaju u njemačkim pogonima.
Miele: Njemačke perilice sve više iz Poljske
Jedan od najpoznatijih primjera je Miele, tradicionalni njemački proizvođač kućanskih uređaja.
Kompanija je odlučila dio proizvodnje perilica rublja iz Gütersloha premjestiti u Poljsku. Preseljenje je planirano do 2027. godine, a najavljeno je smanjenje približno 700 radnih mjesta u njemačkom pogonu.
Miele pritom ne napušta u potpunosti Gütersloh, ali premještanje dijela proizvodnje pokazuje da ni proizvođači koji su desetljećima gradili ugled na njemačkoj kvaliteti više ne smatraju nužnim sve svoje proizvode proizvoditi u Njemačkoj.
MAN: Dio proizvodnje kamiona seli u Poljsku
Promjene zahvaćaju i njemačku automobilsku industriju.
Proizvođač gospodarskih vozila MAN planira premjestiti dio proizvodnih procesa iz Münchena u poljski Kraków.
Riječ je, među ostalim, o poslovima povezanima s proizvodnjom karoserijskih dijelova kamiona.
Za München, jedan od najvažnijih industrijskih centara Bavarske, takve su odluke posebno značajne jer automobilska industrija i njezini dobavljači zapošljavaju velik broj radnika.
Bosch: Dio proizvodnje odlazi u Tursku
Njemački industrijski div Bosch također provodi reorganizaciju proizvodnje.
U pogonu u Homburgu planirano je premještanje dijela proizvodnih aktivnosti u Tursku. Nakon pregovora s predstavnicima zaposlenika opseg preseljenja smanjen je, ali plan nije potpuno napušten.
Bosch je jedan od najvećih njemačkih industrijskih poslodavaca, pa njegove odluke imaju značajan utjecaj na radnike, dobavljače i lokalna gospodarstva.
Srbija i Bugarska među odredištima njemačke industrije
Posebno je zanimljivo što se dio proizvodnje premješta u države jugoistočne Europe, iz kojih su generacije radnika odlazile upravo u Njemačku.
Njemačka kompanija Gruner premješta dio montažnih aktivnosti iz Wehingena u Srbiju. Prema objavljenim planovima, preseljenje bi trebalo biti dovršeno do kraja 2026., a promjene pogađaju približno 50 zaposlenika.
Proizvođač građevinskih strojeva Liebherr premješta dio proizvodnje i razvoja iz Bad Schussenrieda u bugarski Plovdiv. Reorganizacija se odnosi na proizvodnju betonskih miješalica i postrojenja, a zahvaća približno 350 radnih mjesta. Proces preseljenja planiran je u razdoblju od 2025. do 2028. godine.
I njemački dobavljač automobilske industrije Eberspächer premješta proizvodnju sustava grijanja iz Herxheima u Bugarsku. Promjene pogađaju oko 160 radnih mjesta, dok bi razvoj i administrativne funkcije trebali ostati u Njemačkoj.
Proizvodnja odlazi i u Aziju
Preseljenja nisu ograničena samo na europske države.
Continental planira premještanje proizvodnje industrijskih guma iz Korbacha u Šri Lanku i Maleziju do 2029. godine. Reorganizacijom je pogođeno približno 140 radnih mjesta.
STIHL, poznati njemački proizvođač motornih pila i vrtne opreme, odlučio je razvoj i proizvodnju budućih robotskih kosilica usmjeriti prema Kini.
U tom slučaju kompanija kao razloge navodi i tehnološku ekspertizu, brži razvoj te dostupnost specijaliziranih dobavljača.
To pokazuje da preseljenja nisu uvijek motivirana isključivo jeftinijom radnom snagom. U pojedinim industrijama važnu ulogu imaju pristup tehnologiji, dobavljačima i tržištima.
Zašto Njemačka postaje preskupa za vlastitu industriju?
Prema istraživanju Forsa/FTI-Andersch, među poduzećima koja premještaju ulaganja u inozemstvo čak 83 posto navodi niže troškove energije i rada kao važan ili vrlo važan razlog.
Bolje gospodarske izglede navodi 63 posto, državne poticaje i subvencije 44 posto, a porezne pogodnosti 42 posto.
Njemačka industrija već se godinama suočava s kombinacijom visokih cijena energije, nedostatka kvalificirane radne snage, administrativnih opterećenja i snažne međunarodne konkurencije.
Istodobno, zemlje poput Poljske i Bugarske privlače ulaganja nižim proizvodnim troškovima, dok azijska tržišta nude razvijene dobavljačke lance i velike proizvodne kapacitete.
Za kompanije je takva računica često jednostavna. Za njemačko gospodarstvo posljedice mogu biti mnogo složenije.
Što to znači za radnike u Njemačkoj?
Preseljenje proizvodnje ne pogađa samo zaposlenike pojedine tvornice.
O industrijskim pogonima često ovise manji dobavljači, prijevozničke kompanije, ugostiteljski objekti i brojne druge lokalne djelatnosti.
Kada se proizvodnja smanjuje, posljedice se mogu osjetiti i izvan tvorničkih vrata.
Za radnike, uključujući velik broj doseljenika zaposlenih u njemačkoj industriji, takve promjene otvaraju pitanje dugoročne sigurnosti zaposlenja.
Pritom je važno razlikovati zatvaranje cijele tvornice od preseljenja pojedinih proizvodnih procesa. Dio njemačkih kompanija istodobno modernizira postojeće pogone ili ulaže u nove tehnologije u Njemačkoj.
Paradoks njemačkog gospodarstva
Njemačka je desetljećima bila zemlja u koju su ljudi iz Poljske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih država dolazili zbog industrijskih radnih mjesta i boljih plaća.
Danas se dio proizvodnje njemačkih kompanija premješta upravo u te zemlje.
Ključno pitanje više nije samo koliko će njemačkih kompanija otvoriti pogone u drugim državama, nego koliko će proizvodnje, ulaganja i kvalitetnih radnih mjesta dugoročno ostati u Njemačkoj.
