Psihičko zdravlje postaje sve ozbiljniji problem u Njemačkoj. Najnoviji podaci zdravstvenih osiguranja pokazuju da zaposlenici sve više izostaju s posla zbog depresije, posljedica dugotrajnog stresa i drugih psihičkih poteškoća.
Prema izvješću AOK-a objavljenom u listopadu 2026., broj dana bolovanja zbog psihičkih bolesti porastao je za gotovo 42 posto u posljednjih deset godina.
Posebno zabrinjava trajanje takvih bolovanja. Dok zaposlenici zbog respiratornih infekcija prosječno izostaju manje od šest dana, bolovanja povezana s psihičkim bolestima prema podacima AOK-a traju prosječno 28,5 dana.
Od čega Nijemci najčešće pate?
Među najraširenijim psihičkim poremećajima nalaze se anksiozni poremećaji, depresija i poremećaji povezani s konzumacijom alkohola ili lijekova.
Prema epidemiološkim podacima koje navodi Njemačko društvo za psihijatriju i psihoterapiju (DGPPN), tijekom jedne godine približno 15 posto odraslih ima neki anksiozni poremećaj, a oko osam posto depresiju. Riječ je o starijim reprezentativnim istraživanjima, a ne o novim podacima za 2026. godinu.
Najnoviji podaci o bolovanjima pokazuju da depresija uzrokuje najveći broj izgubljenih radnih dana među pojedinačnim psihičkim dijagnozama.
Posebno su pogođeni zdravstveni radnici.
Prema izvješću DAK-a, upravo je zdravstvo sektor s najvećim brojem dana bolovanja zbog psihičkih bolesti. Slijede javna uprava te područje obrazovanja, kulture i medija.
Stručnjaci upozoravaju da veliku ulogu imaju emocionalno zahtjevni poslovi, preopterećenost, nedostatak podrške i zabrinutost zbog financijske sigurnosti.
Zanimljivo je i da su žene u statistikama bolovanja zbog psihičkih bolesti znatno zastupljenije od muškaraca.
Podaci otvaraju važno pitanje: koliko dugo ljudi mogu funkcionirati pod stalnim pritiskom prije nego što posljedice postanu ozbiljan zdravstveni problem?
Njemački stručnjaci zato sve više naglašavaju potrebu za ranom podrškom zaposlenicima i boljom zaštitom psihičkog zdravlja na radnom mjestu.
