Njemački magazin Der Spiegel predstavio je zanimljiv digitalni alat koji omogućuje pretraživanje milijuna dokumenata iz vremena nacističke Njemačke. Uz pomoć umjetne inteligencije korisnici mogu istraživati povijesne podatke, uključujući informacije koje bi mogle otkriti dosad nepoznate detalje o njihovim precima.
U središtu projekta nalaze se milijuni članskih iskaznica Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (NSDAP), stotine tisuća zapisa povezanih sa SS-om i Waffen-SS-om te arhivski materijali Der Spiegela.
Umjesto dugotrajnog ručnog pregledavanja arhiva, korisnici mogu postavljati pitanja chatbotu koji pretražuje dostupne povijesne izvore.
Zašto je to zanimljivo za obiteljsku povijest?
Mnoge njemačke obitelji desetljećima su živjele s nepotpunim informacijama o ulozi svojih predaka tijekom nacističkog razdoblja. Neki članovi obitelji o svojoj ratnoj prošlosti nisu govorili, dok su drugi ostavili vrlo malo dokumenata.
Digitalizacija povijesnih arhiva danas omogućuje lakše istraživanje takvih pitanja.
Ipak, pronalazak imena u dokumentima ne znači automatski da je riječ o traženoj osobi. Potrebno je usporediti dodatne podatke, poput datuma rođenja i mjesta prebivališta.
Također, članstvo u nacističkoj stranci samo po sebi ne dokazuje sudjelovanje u konkretnim ratnim zločinima.
Umjetna inteligencija ulazi u povijesne arhive
Posebnost Spiegelova projekta jest korištenje alata poput ChatGPT-a i Claudea za postavljanje pitanja i pronalaženje informacija u velikoj količini povijesnog materijala.
No odgovore umjetne inteligencije potrebno je provjeravati u izvornim dokumentima jer pogrešna identifikacija može dovesti do netočnih zaključaka o nečijoj obiteljskoj povijesti.
Time istraživanje prošlosti postaje pristupačnije i ljudima koji nemaju iskustva s radom u arhivima.
Projekt otvara i šire pitanje: koliko toga današnje generacije zapravo znaju o životima svojih predaka tijekom Drugog svjetskog rata i koliko bi se obiteljskih priča moglo promijeniti otkrivanjem novih dokumenata?
