Ako vam prevaranti skinu novac s bankovnog računa, banka više ne može može biti inferiorna. To kaže presuda koju je Sud Europske unije donio u četvrtak, 15. 10. 2026..
Povod je slučaj žene iz Poljske koja je prodavala predmet preko internetske platforme. Javio joj se navodni kupac i poslao poveznicu preko koje je trebala potvrditi prodaju. Stranica je izgledala kao internetsko bankarstvo njezine banke, pa je ondje unijela podatke za prijavu.
Prevarant je iskoristio te podatke i s računa prebacio približno 700 eura. Žena je sljedećeg dana prijavila prijevaru, ali banka joj je odbila vratiti novac, tvrdeći da nije dovoljno zaštitila svoje podatke.
Sada je Europski sud razjasnio pravila: kod neovlaštenih transakcija banka u pravilu mora odmah vratiti novac, najkasnije do kraja sljedećeg radnog dana nakon što sazna za transakciju ili primi prijavu.
To vrijedi čak i kada banka smatra da je klijent postupio krajnje nepažljivo.
Ipak, to ne znači da klijent u svakom slučaju trajno zadržava vraćeni novac. Ako banka naknadno dokaže da je gubitak nastao zbog namjere ili krajnje nepažnje klijenta, može zahtijevati povrat isplaćenog iznosa.
Iznimka od obveze trenutačnog povrata postoji kada banka ima opravdanu sumnju da je sam klijent počinio prijevaru i o tome obavijesti nadležno tijelo.
Presuda je važna i za građane Njemačke, gdje su lažne poruke banaka, poveznice za potvrdu plaćanja i prijevare preko internetskih oglasnika čest problem.
Za građane je najvažnije da svaku nepoznatu transakciju odmah prijave banci, zatraže blokadu pristupa ako su podaci kompromitirani i sačuvaju svu komunikaciju povezanu s prijevarom.
