Djeca koja kod kuće govore hrvatski, arapski, ukrajinski ili neki drugi jezik, a školuju se u Njemačkoj, u budućnosti bi mogla imati dodatnu prednost pri nastavku obrazovanja.
Zeleni u njemačkoj saveznoj pokrajini Rheinland-Pfalz predložili su da se maternji jezik djece koja odrastaju dvojezično prizna kao drugi strani jezik u školskom sustavu.
Ideja je jednostavna: ako dijete već govori njemački i engleski, a kod kuće odmalena koristi još jedan jezik, zašto se to znanje ne bi priznalo?
Prijedlog je predstavila Katrin Eder, predsjednica zastupničkog kluba Zelenih u pokrajinskom parlamentu.
Što bi to značilo za učenike?
U Njemačkoj poznavanje drugog stranog jezika može biti jedan od uvjeta za nastavak školovanja, primjerice pri prelasku iz Realschule u gimnaziju ili gimnazijski viši stupanj.
Upravo tu nastaje problem za dio djece doseljenika. Iako već govore dva ili tri jezika, njihovo znanje maternjeg jezika ne priznaje se uvijek kao ispunjenje školskog uvjeta.
Zeleni smatraju da bi se to trebalo promijeniti.
Takvo priznavanje moglo bi olakšati put do mature, odnosno Abitura, posebno učenicima koji nisu od početka pohađali gimnaziju.
Eder smatra da njemački obrazovni sustav mora više vrednovati znanje koje djeca već imaju, umjesto da im ono ostaje neiskorišteno.
Hoće li se priznavati i hrvatski jezik?
Prijedlog zasad ne donosi konačan popis jezika koji bi bili priznati. Kao primjeri spominju se arapski i ukrajinski, a ostaje za vidjeti koji bi jezici bili obuhvaćeni eventualnim novim pravilima.
Pojedine savezne pokrajine već imaju mogućnosti priznavanja drugih jezika, ali pod određenim uvjetima.
Za mnoge obitelji doseljenika ovo je ipak zanimljiva inicijativa. Djeca koja odrastaju između dva jezika često svakodnevno koriste oba, ali školski sustav ne vrednuje uvijek jednako njihovo znanje.
Što vi mislite? Treba li hrvatski i druge jezike djece doseljenika priznavati kao drugi strani jezik u njemačkim školama?
