Jedno od najvećih europskih gradilišta suočilo se s problemom koji nema veze s nedostatkom radnika, građevinskog materijala ili lošim vremenskim uvjetima. Ovoga puta problem je stigao kroz računalne sustave.
Na gradilištu budućeg Fehmarnbelt tunela, koji će povezivati Njemačku i Dansku ispod Baltičkog mora, dogodio se kibernetički napad. Događaj je potvrdila danska državna projektna kompanija, navodeći da je pogođen građevinski konzorcij Femern Link Contractors (FLC).
Prema izvještajima danskih medija, napad je izazvao ozbiljne poremećaje u radu. Navodno su prestali funkcionirati pojedini računalni sustavi, a radnici su imali problema čak i s elektroničkim karticama za ulazak na gradilište.
Kako je to moguće?
Zamislite da ujutro dođete na posao, ali vam kartica ne otvara vrata. Računalo ne radi, ne možete pristupiti poslovnoj dokumentaciji, a sustavi preko kojih se organiziraju radovi nisu dostupni.
Upravo takve posljedice može imati kibernetički napad na veliko gradilište.
Današnja gradilišta nisu samo beton, čelik i građevinski strojevi. Iza njih stoje povezani računalni sustavi koji omogućuju komunikaciju, planiranje, pristup objektima i koordinaciju velikog broja radnika.
Ako takvi sustavi prestanu raditi, posljedice se mogu osjetiti i na poslovima koji na prvi pogled nemaju nikakve veze s računalima.
Važno je naglasiti da zasad nisu javno potvrđeni svi tehnički detalji napada niti je poznato tko iza njega stoji.
Zašto je ovaj tunel tako važan?
Fehmarnbelt tunel trebao bi biti dug približno 18 kilometara i povezivati njemački otok Fehmarn s danskim otokom Lolland.
Kroz njega će prolaziti automobili i vlakovi, a planirano je da putovanje između dviju obala traje svega deset minuta automobilom, odnosno sedam minuta vlakom.
Za putnike to znači kraće putovanje prema Skandinaviji. Posebno je zanimljivo što bi se željeznička veza između Hamburga i Kopenhagena trebala znatno ubrzati.
Projekt se već suočava s kašnjenjima, a ranije predviđeni rokovi završetka pomaknuti su. Zasad nije poznato hoće li posljednji kibernetički napad izazvati dodatno odgađanje radova i samo otvaranje tunela.
Slučaj je otvario pitanje koje se tiče svih nas: koliko su promet, gradilišta i druge važne usluge danas ovisni o digitalnoj tehnologiji?
Nekada je za zaustavljanje gradilišta bilo potrebno fizički onemogućiti radove. Danas ozbiljne posljedice može izazvati i napad na računalnu infrastrukturu.
Zasigurno će se ubuduće morati posvetiti više pozornosti digitalnoj sigurnosti.
