Na izborima održanim 20. rujna Ljevica je osvojila 25,7 posto glasova i postala najjača stranka u Berlinu. CDU je završio na drugom mjestu s 18,8 posto, AfD je dobio 16,3 posto, Zeleni 14,3 posto, a SPD 12,1 posto.
Tri stranke koje pregovaraju zajedno imaju 91 zastupničko mjesto, odnosno dovoljno za većinu u berlinskom parlamentu.
Koje promjene bi došle s njima?
Najviše pozornosti privlači njihov plan prema kojem bi veliki stambeni koncerni s više od 10.000 stanova mogli prijeći u društveno vlasništvo, uz naknadu dosadašnjim vlasnicima.
Za tu namjenu spominje se do 16 milijardi eura, a eventualni zakon ne bi bio donesen prije 2028. godine.
Stranke su također razgovarale o jeftinijim socijalnim kartama za javni prijevoz i širenju biciklističke infrastrukture.
Planovi izazivaju protivljenje CDU-a, koji upozorava da bi takva stambena politika mogla obeshrabriti investitore. Dodatne napetosti stvaraju optužbe za antisemitizam povezane s pojedinim članovima Ljevice, zbog čega dio zastupnika SPD-a također izražava protivljenje koaliciji.
Ipak, nova vlast još nije formirana. Ljevica bi 31. listopada trebala odlučiti o početku službenih koalicijskih pregovora, koji bi mogli početi početkom studenoga/novembra.
Ako dogovor bude postignut, Berlin će nakon dosadašnje koalicije CDU-a i SPD-a dobiti vladu koju predvodi Ljevica.
