Spakirati stvari, organizirati selidbu i odjaviti adresu. Na prvi pogled, to je sve što treba napraviti prije povratka iz Njemačke. Međutim, njemačka administracija ne funkcionira baš tako. Odlazak iz zemlje ne znači da automatski prestaju sve obveze koje ste u njoj imali.
Nakon nekoliko godina provedenih u Njemačkoj mnogi se odluče vratiti u Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu ili Srbiju. Nekima je dosta visokih troškova života, drugi se vraćaju zbog obitelji, a ima i onih koji jednostavno žele početi ispočetka.
No, dok se većina bavi pronalaskom stana u domovini, prijevozom namještaja i organizacijom puta, neke administrativne obveze ostaju po strani.
Problem je što se na njih ljudi često sjete tek kada im na staru ili novu adresu stigne račun, opomena ili zahtjev za dostavu dokumentacije.
1. Odjava adrese nije odjava svih ugovora
Prva stvar koju treba napraviti prilikom trajnog iseljenja iz Njemačke jest odjava prebivališta, odnosno Abmeldung, u nadležnom uredu za prijavu stanovništva.
Odjava se u pravilu može obaviti najranije tjedan dana prije iseljenja, a najkasnije dva tjedna nakon odlaska.
Međutim, tu nastaje česta zabuna.
Mnogi misle da potvrda o odjavi automatski znači i prestanak svih ugovora. To nije točno.
Internet, mobilna telefonija, teretana, osiguranja i druge pretplate imaju vlastita pravila otkazivanja. Za neke ugovore preseljenje u inozemstvo može biti razlog za izvanredni otkaz, dok kod drugih to nije dovoljno.
Zato je važno svaki ugovor provjeriti zasebno i sačuvati potvrdu o njegovu prestanku.
2. Zdravstveno osiguranje nemojte ostaviti za posljednji dan
Jedna od važnijih stvari je zdravstveno osiguranje.
Ako ste bili osigurani preko AOK-a, TK-a, Barmera ili neke druge zdravstvene blagajne, nemojte pretpostaviti da će osiguranje prestati čim odjavite adresu.
Način prestanka osiguranja ovisi o tome jeste li bili zaposleni, samozaposleni, dobrovoljno osigurani ili osigurani preko člana obitelji, kao i o državi u koju odlazite.
U nekim situacijama potrebno je dostaviti potvrdu o odjavi, dokaz o novom osiguranju ili drugu dokumentaciju.
Posebno je važno provjeriti datum završetka osiguranja kako kasnije ne bi nastale nejasnoće oko doprinosa.
3. Kindergeld i druge naknade ne prestaju nužno same
Ako ste primali dječji doplatak, odnosno Kindergeld, preseljenje obitelji u drugu državu morate prijaviti Familienkasse.
To ne znači da svaka osoba odlaskom automatski gubi pravo na Kindergeld. Pravo ovisi o više okolnosti, među ostalim o tome gdje roditelji rade, gdje dijete živi i koja su pravila primjenjiva na konkretnu obitelj.
Ali promjenu svakako treba prijaviti.
Slično vrijedi i za druge naknade, primjerice Bürgergeld ili Wohngeld. Nadležne institucije moraju znati da su se okolnosti promijenile.
Ako se naknade nastave isplaćivati, iako više ne postoji pravo na njih, novac će vam tražiti natrag.
4. Bankovni račun ne morate odmah zatvoriti, ali nemojte ga zaboraviti
Neki ljudi nakon odlaska iz Njemačke odmah zatvaraju bankovni račun, dok ga drugi ostavljaju otvorenim godinama.
Nijedna od tih odluka nije automatski pogrešna.
Račun može biti koristan ako očekujete povrat poreza, isplatu posljednje plaće, povrat kaucije ili neku drugu uplatu.
Međutim, prije odlaska treba provjeriti mjesečne naknade, postojeća trajna plaćanja i uvjete banke za klijente koji više nemaju prebivalište u Njemačkoj.
Posebno je važno ažurirati adresu i kontaktne podatke kako bankovna pošta ne bi odlazila na adresu na kojoj više ne živite.
5. Porezna uprava i nakon odlaska može imati pitanja
Posljednja stvar na koju mnogi zaborave jest Finanzamt.
Činjenica da ste se odselili ne znači da su automatski završene sve porezne obveze za godinu u kojoj ste živjeli i radili u Njemačkoj.
Ovisno o osobnim okolnostima, možda ćete trebati podnijeti poreznu prijavu, prijaviti određene prihode ili odgovoriti na dopis porezne uprave.
S druge strane, moguće je da imate pravo i na povrat poreza.
Zato je korisno sačuvati porezni identifikacijski broj, godišnje potvrde o plaći, porezna rješenja i pristup elektroničkom sustavu ELSTER, ako ste ga koristili.
Odlazak ne briše stare obveze
Postoji još jedna stvar koju vrijedi naglasiti: preseljenje u Hrvatsku, BiH ili Srbiju ne znači da dugovi nastali u Njemačkoj prestaju postojati.
Neplaćeni računi, krediti i druge obveze mogu vas pratiti i nakon preseljenja, iako mogućnosti naplate ovise o državi i vrsti potraživanja.
Zato je prije odlaska najbolje napraviti jednostavan popis: što treba odjaviti, što otkazati, koje dokumente sačuvati i kome dostaviti novu adresu.
Njemačku je relativno lako napustiti fizički. Administrativno, međutim, odlazak može potrajati nešto duže, ali i napraviti vam ozbiljne probleme i troškove.
