Financijska i humanitarna pomoć također je značajno porasla – za 59 posto u usporedbi s prosjekom za razdoblje od 2022. do 2024. Samo u 2025. godini kroz institucije EU proteklo je oko 35,1 milijardi eura. To je predstavljalo 89 posto ukupne europske financijske i humanitarne pomoći – ukupno oko 39 milijardi eura.
Nakon što je SAD gotovo zaustavio podršku Ukrajini, Europa je značajno povećala svoj doprinos. Samo u 2025. Europa je Ukrajini pružila financijsku i humanitarnu pomoć u iznosu od 39 milijardi eura.
Nova studija Instituta za svjetsko gospodarstvo u Kielu (IfW Kiel) pokazuje koliko su se Europljani uključili 2025. nakon što su SAD praktički zaustavile svoju podršku. Dok je pomoć iz Sjedinjenih Država pala za 99 posto u 2025., ukupni volumen pomoći Ukrajini ostao je relativno stabilan. Razlog: Europa je značajno povećala svoje doprinose.
Ukupno su Europljani osigurali oko 29 milijardi eura vojne pomoći – znatno više nego prethodnih godina, pišu njemački mediji. Od 2022. do 2024. europska vojna pomoć izračunata je na oko 17 do 18 milijardi eura godišnje. To predstavlja povećanje od približno 11 do 12 milijardi eura, odnosno 67 posto.
Studija jasno pokazuje da je Europa uz Ukrajinu potpuno. Njemačka u tome igra ključnu ulogu. U 2025. godini njemačka vlada osigurala je 9 milijardi eura vojne pomoći – više od bilo koje druge europske zemlje. To predstavlja povećanje od oko 130 posto u usporedbi s prosjekom za razdoblje od 2022. do 2024.
Mjereno u odnosu na gospodarski učinak (BDP), njemačka vojna pomoć iznosi između 0,15 i 0,25 posto. Osim toga, Njemačka je doprinijela s oko 600 milijuna eura inicijativi NATO-PURL.
Zemlje donatorice kupuju oružje iz američkih zaliha za Ukrajinu (ukupna vrijednost oružja u 2025.: 3,7 milijardi eura). Od 5 milijardi eura njemačkog paketa vojne pomoći iz svibnja 2025., 400 milijuna eura također je izravno ušlo u ukrajinsku industriju naoružanja (uključujući proizvodnju oružja dugog dometa i dronova).
Njemačku slijede zatim
Velika Britanija (5,4 milijarde eura)
Švedska (3,7 milijardi eura)
Norveška (3,6 milijardi eura)
Danska (2,6 milijardi eura)
Unutar Europe ravnoteža se mijenja. Jaz u vojnoj pomoći između sjeverne i južne Europe se povećava. Sjeverna Europa činila je otprilike 33 posto europske vojne pomoći u 2025., iako je ta regija predstavljala samo osam posto BDP-a 31 zemlje donatorice koje su sudjelovale u istraživanju. Južna Europa, s druge strane, doprinijela je samo tri posto vojne pomoći, unatoč tome što je generirala 19 posto europskog BDP-a.
Više od milijun Ukrajinaca u Njemačkoj
Vrlo je važno istaknuti da je Njemačka primila više od milijun Ukrajinaca od početka rata u Ukrajini, pruživši im svu financijsku i pravnu pomoć. Kako piše Fenix Magazin, početkom 2026. godine, otprilike 1,3 milijuna ljudi iz Ukrajine registrirano je kao tražitelji azila u njemačkom Središnjem registru stranaca. Prema uredbi na razini cijele EU, njima se odobrava zaštita do 4. ožujka 2027. Većina (otprilike 60%) su žene, a oko 30% su djeca i mladi. Stope zaposlenosti rastu, s otprilike 30% do 50% zaposlenih, ovisno o razdoblju istraživanja.
Dok su početne procjene na početku rata predviđale četiri milijuna izbjeglica zbog sukoba u Ukrajini, brzo je postalo jasno da će te brojke biti premašene.
Do kraja prosinca 2025. Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR) procijenila je da je diljem svijeta registrirano oko 5,9 milijuna izbjeglica iz Ukrajine. Susjedna Poljska zabilježila je najveći broj registriranih izbjeglica koje prelaze njezinu granicu, primivši u jednom trenutku otprilike 1,5 milijuna izbjeglica iz Ukrajine.
